Home IZBORI 2010 - Srpska zauvijek - Dejton zauvijek Spreman sam na dijalog sa opozicijom – 3. oktobra uveče
Spreman sam na dijalog sa opozicijom – 3. oktobra uveče
Izvor: Milorad Dodik   
četvrtak, 30 septembar 2010 00:00
Ja sam posvećen kampanji SNSD-a. Ta kampanja je veoma zahtjevna sa stanovišta posjete koju imamo širom RS, jer želimo da budemo i na mjestima gdje se okupi nekoliko hiljada ljudi i tamo gdje nas dočeka mali broj građana, budući da su nam važni svi koji vjeruju u naš rad i program. Što se tiče drugih stranaka, uopšte ne pratim njihovu kampanju, ali, generalno, vidim da je situacija mirnija i ozbiljnija rekao je Dodik za „Novi Reporter“ i dodao da   naši nastupi izazivaju pažnju, pogotovo kada govorimo o statusu Republike Srpske i mogućem budućem razvoju RS. Što se tiče primjedbi na račun vladajuće koalicije, smatram da su one u znatnoj mjeri povezane sa sugestijama koje su ti kritičari iz opozicije i nevladinog sektora dobili u nekim centrima međunarodnog faktora. Jasno je da je upravo tu kreirana priča o korupciji i da je plasirana u kampanji posredstvom određenih domaćih aktera. Naravno, niko ne kaže da je ovo društvo bezgrešno, što se toga tiče.

Dodik je rekao da  Amerikanci nikada neće priznati da utiču na to, ali utiču. Za takvu vrstu djelovanja, prije svega, koriste svoje satelitske strukture, kao što su to NDI, Transparency International, Centar civilnih inicijativa i drugi, a oni to kasnije prenose na dio opozicije. Naravno, nemamo iluziju da u društvu nema takvih devijacija. Međutim, na to nisu imune ni razvijenije zemlje. S druge strane, napravili smo niz sistemskih rješenja i konkretnih koraka da bismo smanjili obim tih negativnih pojava, a uradićemo još više da bi se to eliminisalo. Ako pričamo o kriminalu, onda bi trebalo da se zna da je RS 2005. godine, kad smo mi došli na vlast, bila izložena stalnim kriminalnim aktivnostima organizovanih grupa. Recimo, u Istočnom Sarajevu su se vrlo često događala razna ubistva, a danas je to veoma mirno područje. Takođe, Hercegovina je bila snažno izložena tranzitu narkotika. Niko ne tvrdi da se to više uopšte ne dešava, međutim, niz akcija koje smo tamo preduzeli sigurno su doprinijele da se to u velikoj mjeri zaustavi. Ali, ko još može vjerovati u poštenje Mladena Ivanića ili SDS-a. Mladen Ivanić je bio optužen za kriminal, da bi mu tek prije izvjesnog vremena, samo nekoliko mjeseci uoči izbora, bila izrečena oslobađajuća presuda, zbog podaničke politike, naravno. On to priznaje, mojim ljudima je rekao da su stranci tražili od njega da PDP napusti koaliciju sa SNSD-om, kao uslov za prestanak tog sudskog procesa. Ivanić je to uradio i ja sam to razumio s ljudskog stanovišta. Inače, ja sam od početka bio protiv toga da on bude procesuiran u Sudu i Tužilaštvu BiH, a i dalje tvrdim da niko od Srba ne treba da bude procesuiran u Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, pa ni Mladen Ivanić. Međutim, sve to ne znači da neko sebi može dati za pravo da priča da su drugi nepošteni, a samo on pošten. Ista situacija je sa poštenjem SDS-a, ko u to još vjeruje.

OPOZICIJA
Kada je riječ o pozivima na direktne duele, ne znam kakva bi bila njihova svrha. Mi iznosimo naš program, koji se sastoji od toga kako vidimo status RS, ustavne promjene, razvojne projekte. U nedostatku bilo kakve ideje, opozicija samo pljuje po vlasti i po nama lično. U tom pogledu, oni iznose niz neistina, plasiranih u posljednjih deset-petnaest godina. Ali, to je njihov izbor i mislim da nemam šta da razgovaram s njima na tu temu. Što se tiče bilo koga od njih, koji žele dijalog sa mnom, možemo to učiniti 3. oktobra naveče. Veoma sam raspoložen da to uradimo.

DJELA
Kako izgleda «završni račun» izvršne vlasti u RS u proteklom mandatu, iz vašeg ugla, kada je riječ o političkim i ekonomskim tokovima?
Ovdje je uložen ogroman rad i napor svih nas. Djelovali smo kao ekipa i očuvali smo kompaktnost institucija RS, one besprekorno funkcionišu. Ovo je jedina vlada u Republici Srpskoj koja je završila čitav četvorogodišnji mandat, sve druge su trajale kraće. Podaci o našem dobrom radu svjedoče o tome da smo dali nesumnjivi doprinos napretku RS. Na političkom planu, sačuvali smo Republiku Srpsku od stalnih napada i osporavanja njenog postojanja. Utvrdili smo i betonirali njenu trajnost i osporili ono što je ovdje sporno, a to je BiH. Na ekonomskom planu, sigurno smo povećali sve elemente statističkih podataka iz tog domena. Tu je posebno ilustrativan jedan pokazatelj – 2005. godine nominalni bruto proizvod bio je 5,3 milijarde maraka, a 2009. završili smo sa 8,9 milijardi KM. Znači, i pored činjenice da smo imali pad proizvodnje u prošloj godini, prvenstveno zbog katastrofalnih vremenskih uslova, jasno je da je u toku našeg mandata bruto društveni proizvod u RS porastao za gotovo 60 odsto. To nam je omogućilo da obezbijedimo stabilnost javnih finansija u Republici Srpskoj, kao i da, pored recesije, koja se odrazila i na nas, sada imamo veći broj radnih mjesta i uposlenost nego 2005. Postali smo jedno od regionalnih referentnih mjesta za međunarodne finansijske institucije, tako da se MMF veoma pohvalno odnosio prema našoj situaciji. U ovom periodu od četiri godine, završili smo razvojni program koji sada uspješno realizujemo.

PRIMJER
Prvi put od postanka Republike Srpske Elektroprivreda RS poslovala je pozitivno. Nakon dugog perioda negativnih rezultata, sada imamo već drugu ili treću godinu pozitivnog poslovanja, tako da je i u 2009. godini, inače teškoj za funkcionisanje kompletne ekonomije, Elektroprivreda imala dobit od oko 30 miliona maraka. Takođe, mi smo 2005. zatekli pokrivenost uvoza izvozom u RS oko 38 odsto. Sada bilježimo pokrivenost uvoza izvozom u RS preko 60 odsto, što je nesumnjivi napredak i znatno smanjenje našeg trgovinskog deficita. On još postoji, ali, imajući u vidu planirano povećanje proizvodnje u Rafineriji i izgradnju nekih velikih infrastrukturnih objekata, sigurno će naš trgovinski deficit godinama biti sve manji i jednog dana ćemo preći u suficit. Mi smo vlast koja je kreirala koncept autoputeva Republike Srpske i ponosimo se time. Ja sam vlasnik te ideje. Mreža autoputeva je kapitalni infrastrukturni projekat za RS. Uz određene zastoje, taj projekat, naravno, ima perspektivu i nastaviće da se realizuje u svojoj dinamici.

Šta je u domenu privrede moglo da se učini drugačije i bolje?
Što se tiče nekih nezadovoljstava, čini mi se da postoji potreba da se u javnom sektoru još više poveća stepen odgovornosti, neophodan za sve nivoe javnog rada. Smatram da smo mogli da više učinimo, recimo, kada je riječ o razvoju industrijskih zona u svim opštinama, što je bio program Vlade. Investiciono-razvojna banka je i formirana da bi podržala razvoj tih zona. Neke opštine tek sada kreću u to. Koncept se sastoji u tome da svaka opština obezbijedi određeno zemljište, koje bi uredila, komunalno sredila i opremila, te da investitore koji se pojave odmah uputi na lokaciju za izgradnju. Nažalost, u mnogim opštinama to još nije urađeno, prije svega zbog inertnosti lokalnih struktura.

S kim će SNSD u postizbornom periodu nastojati da okupi većinu u Narodnoj skupštini RS? Hoće li SDS zauzeti mjesto DNS-a i socijalista?
Mi smo godinu dana prije izborne kampanje predložili SDS-u da pokušamo da napravimo kombinaciju koja bi podrazumijevala da oni daju kandidata za člana Predsjedništva BiH, a mi za predsjednika RS, a da nakon izbora formiramo zajedničku vladu Republike Srpske sa proporcionalnim učešćem na osnovu dobijenih glasova. U SDS-u su rekli da je to s naše strane bilo neozbiljno, vjerovatno zbog nekih obećanja ili očekivanja da će se situacija razvijati sasvim drugačije nego što to danas izgleda. Jer, mi smo potpuno uvjereni u našu pobjedu na izborima, kao što su, vjerovatno, i oni ubijeđeni, ali, smatram da mi imamo više realnog osnova za tu uvjerenost nego oni. Taj naš prijedlog bio je baziran na potrebi jačanja snage institucija RS i svijesti o jedinstvu. Oni su mislili da smo se mi prepali njih, pa im se približavamo, što, naravno, nije bilo tačno. Ušli smo u kampanju na poznat način i za SNSD je primarno da u formiranje vlade ide sa DNS-om, Socijalističkom partijom i njihovim koalicionim partnerom - Partijom ujedinjenih penzionera. Smatramo da će to biti sasvim dovoljno za formiranje čvrste većine. Mislim da je veoma izvjesno da će SNSD imati preko 50 odsto glasova i u tom pogledu mi ne kalkulišemo ni sa kakvom drugom mogućnošću.

Kako gledate na opservacije dijela sarajevskih medija o tome da je trio Dodik – Čović – Radončić kombinacija za podjelu BiH?
Iskreno, zaista ne pratim sarajevske medije, čak ne želim ni da slušam analize njihovih stavova. To je za mene već odavno inostranstvo i u tom pogledu sigurno me ništa ne dodiruje.

Ukoliko SNSD pobijedi na izborima, da li će vaš odnos prema Federaciji zavisti od toga ko će tamo imati većinu – od SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji vodi u anketama, pa nadalje?
Što se nas tiče, mi želimo da dobijemo stabilnu i jedinstvenu političku opciju u Republici Srpskoj. Naša politika je formulisana u tvrdnji prema kojoj je RS – zauvijek, a BiH - dok mora i ako mora. Dakle, mi nikada nismo ulazili sa emocijama u takozvano koaliranje na nivou BiH, već smo učestvovali u zajedničkim organima isključivo zato što smo imali mandat u RS i popunili smo određena mjesta u Sarajevu. Ali, to nikada nismo tretirali ni kao koaliciju, ni kao partnerstvo, već smo se uvijek ponašali na način da su i oni i mi samo popunili organe Bosne i Hercegovine. Da li ćemo poslije 3. oktobra ući u vlast na tom nivou, to zavisi od niza stvari, jer ćemo imati veoma važne zahtjeve za potpunu redefiniciju onoga što je oteto od RS i odneseno na nivo BiH. Mi ćemo tražiti da se redefiniše Zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH. Ta tijela nemaju ustavnu podlogu, nametnuta su i nikada nisu dobila saglasnost RS. Ukoliko nađemo partnera za tu temu, moguće je da razgovaramo o našem ponovnom tehničkom ulasku u vlast na nivou BiH. Ali, čak i da saglasnost o tome postignemo sa SDP-om, mislim da s njima nećemo praviti nikakav dogovor o učešću u vlasti u zajedničkim institucijama. Što se tiče ustavnih promjena, želimo da se one završe na onom dijelu koji govori o tome da se nacionalna odrednica za kandidate za Predsjedništvo BiH zamijeni brojem. To očigledno nije sporno u RS, ali, to dugoročno ne rješava problem. U svakom slučaju, Republika Srpska će nastaviti da jača svoj institucionalni i politički kapacitet, da se dalje razvija i ekonomski stabilizuje koliko je to moguće, sa jasnom spoznajom da RS nema veliku zainteresovanost za Bosnu i Hercegovinu, bar što se tiče naše političke opcije.

Može li se desiti da RS u budućnosti «zažali» za OHR-om, u odnosu na institucionalna i personalna rješenja koja će u ime EU uslijediti nakon ukidanja funkcije visokog predstavnika u BiH?
Ne. Smatram da su tu prisutne razne spekulacije, ali, ako pričamo o BiH, treba znati da ona nije vlasništvo ni međunarodne zajednice, ni Evropske unije. Sam princip takozvanog puta u Evropu podrazumijeva dobrovoljnost za učlanjivanje u EU zemlje koja želi da bude učlanjena, a ne Evrope. Evropa samo daje svoje ocjene - da li ste ispunili zahtijevani okvir. Evropa ne može da upravlja Bosnom i Hercegovinom i njom će upravljati domaće političke snage. Nema te EU koja bi mogla da na bazi sile, o kojoj vi hipotetički govorite, bilo šta da učini. Mi konceptualno ne vjerujemo u mogućnost da BiH opstane kao zemlja, iako postoji zahtjev da tako bude – prije svega, bošnjačke političke elite i dijela naroda, uz podršku jednog snažnog dijela međunarodnog faktora, kome treba pridodati i Tursku. Međutim, to ne znači da treba da prihvatimo priču o funkcionalnoj BiH, jer je to, u suštini, koncept smanjenja nadležnosti RS i jačanja institucija u Sarajevu, što nikome nije donijelo dobro.

Koje institucije na nivou BiH smatrate najspornijim?
Mi pravimo analizu, recimo, šta smo imali od reforme vojske. Opšti zahtjev u tom slučaju bio je da se smanje troškovi za vojsku, da bi se došlo do insistiranja da to bude jedan i po puta više nego što je ranije bilo. Ta vojska, koja troši nacionalna dobra RS, nama ne treba. Ako hoće muslimani da je plaćaju, neka je plaćaju, mi to ne želimo. Niti bilo šta drugo, kao što je taj famozni RAK, koji se otuđio kao poseban centar moći u Sarajevu, u kome i pored sprovedene procedure ne možete da promijenite direktora, koji je iznad svega. Indirektni porezi su bili najveći štetočinski potez za RS, koju je takozvana reforma indirektnih poreza, sprovedena u vrijeme Ivanića, dovela do toga da bude pastorče fiskalnog sistema, iako je u Dejtonskom sporazumu predviđeno da su fiskalni suvereni – entiteti, a da se zajednički organi BiH plaćaju iz entitetskih budžeta. Danas je princip da BiH uzme za sebe šta joj treba, a ono što ostane ide entitetima. Ta situacija je nepovoljna za RS i moramo da je mijenjamo.

Na koji način?
Naši ljudi su pripremili zakon koji će veoma jasno odrediti našu politiku. Sa skupštinskom većinom koja će, nadam se, u RS biti neupitna u sljedećem mandatu, tokom prvih pola godine, ukoliko ne bude htijenja za dogovore na nivou BiH, mi ćemo donijeti taj zakon u Republici Srpskoj. Naravno, tu neće biti sporna izvorna dejtonska ovlaštenja BiH, a ima ih devet. Sporno je ono što je oteto, a to je navedeno u analizi i ranije urađenom zaključku NSRS. Kao što je poznato, visoki predstavnik je navodno, ukinuo te zaključke, ali, to su fakti i oni žive i danas. U međuvremenu nije bilo htijenja da se razgovara o promjeni nekih stvari, pa imate Zakon o javnim nabavkama koji je katastrofalan, koči sve živo i blokira niz mogućnosti. Dakle, pripremljen je zakon u kome će se reći da će se sve što je izvan izvornih nadležnosti BiH, a donosi parlament Bosne i Hercegovine ili je ranije donio, moći primjenjivati na prostoru RS samo ukoliko Narodna skupština Republike Srpske to ne ospori. U Kanadi niži oblik državne vlasti Kvebek, recimo, tek ako želi da se primijeni zakon Kanade na prostoru Kvebeka - on to uradi. To ćemo i mi napraviti. To podrazumijeva nemogućnost da Tužilaštvo BiH radi kao do sada, jer, oni su politička institucija, kao i da SIPA radi na ovaj način i da širi svoju strukturu. Stvari se moraju dovesti u okvire Dejtonskog sporazuma ili neće funkcionisati.

Mogu li novouspostavljene veze RS sa Rusijom i Izraelom biti protivteža postojećem uticaju Zapada u BiH?
Niko od nas ne misli da se konfrontira sa Amerikom i Evropom u bilo kom smislu. Oni su nezaobilazan faktor rješavanja pitanja na Balkanu, takva je konstelacija međunarodnih odnosa. Čak je nezaobilazno i prisustvo same Turske u BiH. Ona je snažna zemlja regiona, ali, problematično je to što ona djeluje navijački i isključivo na strani bošnjačkog naroda. Dakle, mi nemamo namjeru da uđemo u posebno težak odnos sa Amerikancima, ali, tamo gdje imamo bazično razilaženje oko statusa i pozicije u BiH, nas američki stavovi ne obavezuju. U tom pogledu, mi ćemo pokušati da kontaktiramo sa svim relevantnim faktorima i samim Stejt departmentom, a to činimo i sada. I u ovom trenutku odvijaju se neki kontakti. Mislim da je još uvijek na sceni jedna stara politika prema principu «dobri i loši momci», a da su ti «loši momci», koje treba kažnjavati, Srbi i RS. Ipak, čini mi se da se to vrijeme polako gubi i da to nije dominantna politička procjena. Mi ćemo nastaviti s našim naporima da imamo izuzetno dobre odnose i sa evropskim zemljama i sa SAD, a pogotovo nam to dobro ide sa Rusijom, Izraelom, Srbijom i nekim drugim zemljama, koje imaju dodatno razumijevanje za naš pogled na ovdašnje stanje. Ali, to nije želja za polarizacijom, već način na koji RS može dodatno da izgradi svoj autoritet.

U Sarajevu su burno reagovali na vašu najavu da će RS markirati međuentitetsku liniju razgraničenja. Da li je riječ o tehničkom pitanju ili o pripremi za period kada će, da vas citiramo, Federacija biti inostranstvo, ali ne samo u psihološkom smislu?
Mašta može da pruži svašta, nema sumnje. Ono što je bilo važno da se uradi - nije urađeno. Aneks 2 Dejtonskog sporazuma predviđa markaciju te linije. I OHR je imao obavezu da to učini, ali, nisu ništa preduzeli svih ovih godina. U opštem ignorisanju RS, to je zamrlo, na neki način. Tek prije godinu i po ova vlada pokrenula je reaktiviranja tog procesa. Nismo naišli ni na kakvu reakciju iz Federacije, kao ni iz OHR-a. Zato smo tražili da se izuči taj problem i da se predlože određena rješenja, što je i učinjeno. Naravno, granica je poznata, tačno se zna kuda sve ide, ali se uspostavlja praksa u RS da se nepravedno oduzeto vrati, na određenom prostoru, kao što je to dio Lukavice, gdje su neki stranci, koji su po pravilu bili protiv Republike Srpske, bez ikakvog razloga pripojili Federaciji jednu četvrt i time smanjili površinu RS. Čak i zbog popisa, koji treba da se u ovom ili onom obliku održi iduće godine, mi moramo tačno znati dokle seže Republika Srpska, da bismo mogli na adekvatan način da popišemo ljude, imovinu i ostale predviđene parametre. Zato je važno da izvršimo markiranje te linije. Naravno, mi samo želimo da znamo šta je naše Dejtonskim sporazumom utvrđeno kao takvo. Želimo da imamo apsolutni uvid u dešavanja na prostoru koji pripada RS, a to može i treba da posluži i u budućim eventualnim raspletima. Jer, ja ne isključujem mogućnost razlaza u BiH, pa bi bilo dobro da prije toga imamo završenu tu markaciju.

U slučaju vaše pobjede na izborima, da li će doći do proširenja ingerencija predsjednika RS?
Ingerencije su jasno definisane Ustavom RS. Nemam namjeru da mijenjam Ustav u tom pogledu. Djelovaću u skladu sa Ustavom, u pokušaju da još više stabilizujem RS. Nastojaću da izrazimo jedinstvo prema okruženju i da na adekvatan i snažan način manifestujemo naš politički stav o tome da mi nismo za to da se BiH širi i jača u institucionalnom smislu. Nismo zainteresovani za ustavne promjene, niti za učešće stranog faktora u tim promjenama, što smo jasno govorili i ranije. Što se tiče vlade, moja uloga kao predsjednika RS zasnivaće se na tome da predložim mandatara. On će biti iz SNSD-a. Kao predsjednik partije, učestvovaću i u strukturiranju određenih resora. Takođe, trudiću se da obezbijedim funkcionisanje Narodne skupštine, te da nakon konstituisanja pomno pratim rad svih institucija u RS, upozoravam i preporučujem neophodne aktivnosti. Uvjeren sam da neću doći u poziciju da moram da upotrijebim ovlaštenja u vezi sa eventualnim raspuštanjem Vlade i Skupštine. Na tu varijantu uopšte ne računam, jer bi to bilo suprotno onom što želim, a to je jasan i snažan kapacitet institucija Republike Srpske. Što se tiče mandatara, naravno da znam ko će to biti, ali, pravo vrijeme da o tome govorim biće u 24 sata, 3. oktobra.

DM: Pripremljen je zakon u kome će se reći da će se sve što je izvan izvornih nadležnosti BiH, a donosi parlament Bosne i Hercegovine ili je ranije donio, moći primjenjivati na prostoru RS samo ukoliko Narodna skupština Republike Srpske to ne ospori. U Kanadi niži oblik državne vlasti, Kvebek, recimo, tek ako želi da se primijeni zakon Kanade na prostoru Kvebeka - on to uradi. To ćemo i mi napraviti

DM: Mi ćemo nastaviti s našim naporima da imamo izuzetno dobre odnose i sa evropskim zemljama i sa SAD, a pogotovo nam to dobro ide sa Rusijom, Izraelom, Srbijom i nekim drugim zemljama, koje imaju dodatno razumijevanje za naš pogled na ovdašnje stanje. Ali, to nije želja za polarizacijom, već način na koji RS može dodatno da izgradi svoj autoritet