Home Novosti Novosti Decentalizovna BiH prihvatljiva za EU
Decentalizovna BiH prihvatljiva za EU
Izvor: snsd   
nedelja, 27 novembar 2011 00:00

Promjene u BiH treba da se dešavaju korak po korak, a prvi korak na putu ka EU može biti upravo implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić - Finci", ocjenili su predstavnici EU na skupu u italijanskom gradu Kadenabija.
Učesnici skupa postigli su konsenzus u smislu da BiH treba da uspostavi sistem vlasti koji će biti sposoban da provede evropsko zakonodavstvo, saopšteno je iz njemačke fondacije "Konrad Adenauer".


U saopštenju se dodaje da niko od učesnika ustavnog kolokvijuma "Da li je Ustav BiH kompatibilan sa EU?" nije osporio značaj i neophodnost što skorije implementacije odluke "Sejdić - Finci", a predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom otvorili su pitanje predstavljanja Hrvata u organima vlasti.

Prvi radni dan u Kadenabiju počeo je izlaganjima o očekivanjima iz Brisela, o čemu su govorili poslanik u Evropskom parlamentu Doris Pak i direktor odjeljenja za Zapadni Balkan u Evropskoj službi spoljnih poslova Jonas Jonson. Predsjednici šest političkih stranaka SNSD - a Milorad Dodik, SDS - a Mladen Bosić, HDZ - a BiH Dragan Čović, HDZ - a 1990 Božo Ljubić, SDA Sulejman Tihić i SDP - a Zlatko Lagumdžija izložili su svoje stavove o ovom pitanju.
Stavove o EU integraciji BiH i prioritetima ustavne reforme iznijeli su šef odjeljenja za BiH u Direkciji Evropske komisije za proširenje Paole Pampaloni i članica Evropskog parlamenta Emina Bozkurt. Na skupu je spomenuta i problematika usvajanje evropskog zakonodavstva i načina na koji bi se ovaj proces mogao ubrzati, kako ne bi postao kamen spoticanja na evropskom putu BiH.
U popodnevnim časovima težište kolokvijuma stavljeno je na parlament i proces parlamentarnog odlučivanja, o čemu je govorio nekadašnji visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc Šiling i poslanik njemačkog Bundestaga Mihael Brand.
O iskustvu BiH u parlamentarnom djelovanju govorio je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović. On je govorio o složenosti procesa, komplikovanim instrumentima i različitim mogućnostima blokade u procesu odlučivanja u parlamentu, o ulozi i odgovornosti domaćih i međunarodnih aktera, te načinu rješavanja postojećih problema.
U saopštenju se ističe da su predsjednici političkih stranaka pauze u radu iskoristili za neformalne razgovore i približavanje stavova o aktuelnim pitanjima, ali da nije bilo konkretnih razgovora o formiranju Savjeta ministara, budući da to nije bilo ni predviđeno.
Kolokvijum "Da li je Ustav BiH kompatibilan sa EU?" u Kadenabiji sinoć je započeo obraćanjem Kristijana Švarc - Šilinga, bivšeg saveznog ministra Njemačke i bivšeg visokog predstavnika za BiH, a jutros ga je zvanično otvorila direktorka Fondacije Konrad Adenauer, Sabina Volkner.

Na kolokvijumu učestvuju predsjednici šest stranaka koje sudjeluju u pregovorima o formiranju Savjeta ministara BiH, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, poslanici Bundestaga, Evropskog parlamenta i drugi predstavnici njemačkih i EU institucija.
Programom ovog skupa koji će sutra biti i završen, predviđeno je u 9. 00 časova izlaganje "Uvod u mediativni menadžment procesa ustavne reforme u BiH" direktora Projekta za integrativnu medijaciju "CSSP" dr Ditera Volkevica, te "Efikasna država vs. Jednakopravnost naroda? Prioriteti ustavne reforme" o čemu će govoriti dekan i profesor na Univerzitetu Karl Francens u Gracu i bivši međunarodni sudija Ustavnog suda BiH prof Josef Marko.
Iz BiH o ovim temama govoriće ministar pravde BiH Bariša Čolak, poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Ismeta Dervoz i Azra Hadžiahmetović, te potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž.
O temi "Presuda Finci - Sejdić - modeli implementacije" u 11. 30 časova izlagaće sudija Evropskog suda za ljudska prava Ljiljana Mijović, sekretar Venecijanske komisija Savjeta Evrope Tomas Markert, predsjedavajući i potpredsjedavajuća Privremene zajedničke komisije oba doma parlamenta BiH za provođenje presude Sejdić i Finci Šefik Džaferović i Borjana Krišto.
U 16. 15 časova predviđeno je formulisanje zajedničkog zaključka i zatvaranje kolokvijuma.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata /SNSD/ Milorad Dodik izjavio je da je na skupu u Italiji veoma jasno rečeno da decentralizovano uređenje BiH nije nespojivo sa praksom EU.
"Mislim da je veoma jasno danas rečeno da decentralizovano i snažno decentralizovano uređenje BiH nije nespojivo sa praksom EU i da Evropa neće nikada ništa nametati niti će tražiti nekakve modele, jer je to stvar lokalnih političkih struktura", rekao je Dodik u telefonskoj izjavi.

On je naglasio da je za Republiku Srpsku prihvatljiv snažan decentralizovani model uređenja BiH, zasnovan na Dejtonu."U tom pogledu, treba jačati ulogu entiteta, federalnih jedinica i nastojati da oni budu subjekti svih procesa, te da budu uključeni i u procese evropskih integracija, čak do toga da predstavništvo BiH u Briselu ima paritetan broj predstavnika koje šalju niži nivoi vlasti, a ne da to bude neka selekcija na nivou Sarajeva", objasnio je Dodik.
Lider SNSD je rekao da je na kolokvijumu "Da li je Ustav BiH kompatibilan sa EU?" u italijanskom gradu Kadenabija razgovaralo o načinima na koji BiH može dalje da se kreće prema EU, bez obzira na sve izazove koje sama EU ima u okviru svog funkcionisanja - ekonomskog, socijalnog, pa i političkog sistema.
"Čuli smo i neke evropske političare i poslanike koji kažu da su već umorni od BiH i da se smanjuje interes za nju i da u tom pogledu sve što treba učiniti jeste da se nekako vrati određena dinamika koja je vezana za famoznu priču `Sejdić - Finci`, sistemu pomoći i naravno popisu", istakao je Dodik.
Prema njegovim riječima, skup u Italiji je bila prilika i da se vide dijametralno suprotne pozicije različitih političkih predstavnika o mogućem uređenju BiH."Ono što smo mi rekli jeste da želimo da završimo implementaciju odluke `Sejdić - Finci` i da je to sve što se može uraditi na planu ustavnih promjena te da nije moguće ići ka masovnim ustavnim promjenama koje bi značile zahvatanje u bilo koji drugi segment", naglasio je Dodik.
Predsjednik SNSD - a ocijenio je da bi, kada je riječ o ustavu BiH, nekada u daljoj budućnosti u novi ustavni dokument eventualno trebalo ugraditi neki mehanizam za mirni razlaz, ustavno predviđen koji bi podrazumijevao način na koji bi se mogla pokrenuti procedura izjašnjavanja ljudi, odnosno naroda o tome šta žele ili ne žele.
On je naveo da je na skupu u Italiji usaglašen stav da konačno treba dozvoliti da entiteti imaju svoje reprezentativne selekcije na međunarodnim sportskim takmičenjima i da je to nešto što je u Evropi već vidljivo, poput slučaja Velike Britanije.
"BiH je za nas složena državna zajednica koja treba da bude servis za zahtjeve i interese koji imaju niži nivoi vlasti, prije svega entiteti, jer su oni subjekti i faktori te vlasti", konstatovao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.
U svom obraćanju na skupu u Italiji lider SNSD - a je govorio o potrebi ukidanja Suda i Tužilaštva BiH i usopstavljanja novih pravosudnih tijela na nivou BiH koji bi isključivo mogli da odlučuju po zakonima koje donosi BiH iz njene nadležnosti, a ne kao što je do sada bila praksa. On je ocijenio da treba ukinuti i ovlašćenja SIPE i svesti ih na njene kompetencije, odnosno isključivo na borbu protiv terorizma i internacionalnog kriminala.
Predsjednik Dodik je rekao da je na skupu u Italiji predmet opservacije bio i visoki predstavnik."Vidljivo je da mi i Hrvati želimo da on prestane da radi, a sa druge strane vidimo Bošnjake koji to fanatično žele da zadrže, vjerovatno iz lažnog uvjerenja da će ti visoki predstavnici donositi rješenja koja njima odgovoraju", istakao je Dodik.
On je napomenuo da su se spekulacije da se u Italiju ide kako bi se razgovaralo o formiranju vlasti pokazale apsolutrno neutemeljene, jer je na dnevnom redu bilo samo ono što je utvrđeno ranije. Dodik je dodao da mnogi učesnici, koji su bili najavljeni, nisu čak ni došli, poput Miroslava Lajčaka i Jelka Kacina, za kojeg je ocijenio da je i dobro što nije došao, podsjećajući da je "on bio vođa separacije Slovenije od bivše Jugoslavije".