Home Press Press cliping Stranci ne mogu BITI U VLASTI
Stranci ne mogu BITI U VLASTI
Izvor: FOKUS   
četvrtak, 30 jul 2009 00:00
Nema razloga za bilo kakvu, ili bilo čiju zabrinutost, zbog odluke Savjeta ministara da ne produži mandat stranim tužiocima i sudijama u Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine

Ovo je u intervjuu za "Fokus" izjavio Rajko Kuzmanović, predsjednik Republike Srpske, i dodao da se radi o logičnoj odluci u skladu s opšteprihvaćenim procesom koji za konačni cilj ima da domaće institucije i predstavnici preuzmu punu odgovornost za funkcionisanja svih organa vlasti, uključujući Sud i Tužilaštvo BiH, tim više jer su domaće sudije i tužioci sposobni da rade na ovim slučajevima.

- Nelogično je da u jednoj suverenoj državi strani državljani obavljaju funkcije u bilo kojem segmentu vlasti, pa time i u pravosudnom sistemu. Učešće stranih državljana u sudskim i tužilačkim organima jeste svojevrstan presedan, koji treba da bude okončan. Bosna i Hercegovina ovim pokazuje zrelost, ali i odgovornost i to je upravo ono što predstavnici Evrospke unije naglašavaju kada je u pitanju dalji napredak ka evropskim integrcijama - rekao je Kuzmanović.

FOKUS: Da li je, kao što je rekao zamjenik visokog predstavnika, Rafi Gregorijan, tom odlukom Savjet ministara podlegao političkom pritisku koji vodi ograničenju efikasnosti pravosudnog sistema BiH?

KUZMANOVIĆ: U ovom slučaju nema nikakvog političkog pritiska. Međutim, izjava gospodina Gregorijana može se tumačiti kao politički pritisak na parlament Bosne i Hercegovine koji treba da potvrdi predložene izmjene Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH. Unaprijed stavljati ovu odluku Savjeta ministara u negativan kontekst, bez uvjerljivih argumenata, nije korektno. Kada već govorimo o efikanosti rada stranih sudija i tužilaca, iskustva su pokazala da se strane sudije i tužioci ne odlikuju pretjeranom ekspeditivnošću, pa i zbog toga, gledajući čisto profesionalno, više je razloga za njihov odlazak nego ostanak.

FOKUS: Kako komentarišete da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS nije razmatrao akte koje je usvojila NSRS, među kojima je i rebalans budžeta?

KUZMANOVIĆ: Delegati u Klubu bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS očigledno su se oglušili na pozive da se dijalogom, u predviđenoj proceduri i institucijama, riješe sva sporna pitanja. Umjesto toga, oni su se odlučili da pravna pitanja rješavaju političkim pritiskom na šta, ni prema Ustavu, ni prema Poslovniku Vijeća naroda, nemaju pravo.

Kada je u pitanju Odluka o rebalansu budžeta, ali i drugi pravni akti, koje je usvojila Narodna skupština RS, a koje je Klub Bošnjaka odbio da razmatra - sitauacija je pravno jasna. Ustav RS i Poslovnik Vijeća naroda definisao je vitalni nacionalni interes, procedure i rokove u slučaju da predsjedavajući, potpredsjedavajući ili delegati u jednom od klubova Vijeća naroda smatraju da je u pitanju povreda vitalnog nacionalnog interesa. Budući da bošnjački delegati nisu koristili ove pravne mehanizme i da je Ustavom predviđeni rok od jedne sedmice za njihovu upotrebu istekao, smatramo da nemaju primjedbi na pomenuta akta, iz čega proizilazi da vitalni nacionalni interes nije ugrožen.

Zbog toga nema pravne prepreke da odluka o rebalansu i drugi akti stupe na snagu, nakon što budu objavljeni u Službenom glasniku RS.Tvrdnje delagata u Klubu Bošnjaka, da će razmatrati zakone i druge akte nakon godišnjih odmora, nemaju uporište u Poslovniku Vijeća naroda, jer ovaj akt ne poznaje institut "zamrzavanja" rada ili političkog štrajka. Njime su regulisana prava, ali i dužnosti delegata, a očigledno je da bošnjački delegati žele da ostvare prava, ali ne i da ispune dužnosti koja bi im ta prava omogućila.

FOKUS: Znači, ne može doći do blokade sredstava MMF-a?

KUZMANOVIĆ: Već sam objasnio zašto smatram da nema pravnih prepreka da rebalans budžeta RS stupi na snagu i time bude ispunjen uslov za nastavak realizacije aranžmana sa MMF-om. Republika Srpska je spremnije dočekala svjetsku finansijsku i ekonomsku krizu i uspijeva da ublaži njene negativne posljedice i bez podrške MMF-a, ali nisam siguran da je takav slučaj u Federaciji BiH.

FOKUS: Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik za BiH izjavio je da je međunarodna zajednica protivrječna i da ne zna šta će biti za BiH. Možete li definisati dosadašnju ulogu međunarodne zajednice u BiH?

KUZMANOVIĆ: Očigledno je da međunarodna zajednica nije jedinstvena u pogledu načina rješavanja pojedinih pitanja u BiH, od kojih su neka od ključnog interesa za budućnost zemlje. Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, koliko god se trudili da budu neutralni, iz ovih ili onih razloga nerijetko postanu podložni raznim uticajima, što se ponekad ogleda u njihovom radu. Na djelu je mnoštvo politika i interesa, koji su često divergentni, što dodatno komplikuje situaciju u zemlji. Ovom prilikom možda je bolje da govorimo o budućoj, a ne o dosadašnjoj politici međunarodne zajednice. Naš stav u RS je poznat. Demokratski izabrani političari i institucije treba u potpunosti da preuzmu donošenje odluka, koje će biti rezultat kompromisa i konsenzusa. Samo takva rješenja su dugoročno održiva. Vrijeme je da međunarodna zajednice prestane s pokroviteljskim, a više da nastupa s partnerskim odnosom prema predstavnicima ove zemlje.