Home Press Press cliping Gacko dobija investitora čim rešimo spor sa ČEZ-om!
Gacko dobija investitora čim rešimo spor sa ČEZ-om!
Izvor: Press   
četvrtak, 15 septembar 2011 00:00
Što pre! - Naš interes je da se arbitražni postupak u sporu sa ČEZ-om što pre završi i da oslobodimo investiciju za „RiTE Gacko" jer imamo kupca

Premijer Srpske Aleksandar Džombić


Premijer Srpske Aleksandar Džombić kaže da će strane investicije u energetske potencijale RS uskoro početi da se materijalizuju, na osnovu čega bi u domaću privredu trebalo da bude upumpano najmanje pet milijardi evra.

Džombić u intervjuu za Press RS otkriva da jedna velika strana kompanija već dugo pokazuje interesovanje za investiranje u „RiTE Gacko", što će, prema njegovim rečima, biti i realizovano čim se u Beču završi arbitražni postupak u sporu sa ČEZ-om.

- Arbitraža se trenutno mnogo povoljnije odvija po RS nego što je to bilo ranije. U interesu nam je da to što pre završimo kako bismo oslobodili ovu investiciju. Strani partneri već čekaju u redu - tvrdi Džombić.

Da li je tačno da ste uspostavili kontakte sa novim partnerima koji su spremni da ulažu u RiTE Gacko?

- Upravo tako. Spremni smo da ČEZ što pre isplatimo kako bi započeli pregovore. Tačno je da imamo zainteresovanog kupca.

Ko je u pitanju?

- Još uvek je tajna. Morate da razumete da je i dalje u toku arbitražni postupak, a nama nije u interesu da pogoršamo povoljan položaj koji trenutno imamo. Jedino mogu da vam kažem da kontaktiramo svakodnevno.

Koji su još energetski projekti u igri?

- Naš investicioni potencijal u energetici iznosi pet milijardi evra. Mnogi projekti su već u fazi realizacije ili pripreme. Sa ruskim partnerom imamo potpisan ugovor o izgradnji drugog bloka TE „Ugljevik" u vrednosti oko 500 miliona evra. Za ceo sistem hidroelektrana na srednjem toku Drine takođe imamo zainteresovane investitore. I tu je reč o ruskim kompanijama, od kojih su neke već poslale pisma namere. I na gornjoj Drini imamo četiri hidroelektrane, ukupne vrednosti 500 miliona evra. Tražimo strateškog partnera koji će uzeti 51 odsto učešća u vlasništvu, dok bismo mi zadržali 49 odsto.

Da li vam se neko javio?

- Već su se javile tri zainteresovane kompanije. Reč je o Grcima, Kinezima i Nemcima. To su ozbiljni ljudi, za koje sam siguran da će biti odlični partneri.

Da li RS preti bankrot?

- To su besmislice! Od nekih „stručnjaka" stalno dolaze spekulacije kako je RS, navodno, ekonomski nestabilna. Odgovorno tvrdim da je RS i ekonomski i fiskalno izuzetno stabilna, a tako će ostati i u narednom periodu.

Da li to znači da nema razloga za strah od kašnjenja plata, penzija i ostalih isplata iz budžeta?

- Što se tiče budžetskih davanja nema sumnje da će ona i ubuduće biti redovno isplaćivana u dostignutom obimu. Kada je reč o penzijama, svestan sam da su one niske i da treba raditi na njihovom povećanju. Međutim, svi moraju da budu svesni da u uslovima svetske krize uspeh predstavlja i redovno izmirenje dostignutih socijalnih prava.

Situacija nije sjajna u mnogim državnim preduzećima. Najupečatljiviji primer su „Železnice RS". Kako ćete rešiti problem u tom preduzeću?

- Tamo je situacija zaista teška, ali smo odlučni u nameri da se sprovede neophodno restrukturiranje preduzeća. Osim što već duže vreme ŽRS nije u stanju da izmiruje tekuće obaveze prema radnicima i dobavljačima, problem je u tome što ne mogu da izmiruju ni svoja kreditna zaduženja. Neophodne su konkretne mere kako bi se stanje u ŽRS popravilo. Do sada smo od njih uglavnom imali samo zahteve za novcem.

Da li će Vlada raskinuti ugovor o privatizaciji Fabrike duvana „Banjaluka" pošto je njen većinski vlasnik pritvoren zbog sumnje da je upetljan u kriminalne radnje?

- Od IRB-a sam tražio da proveri da li je u nezakonite radnje uključen „Antonić trejd". Ali, i sama Fabrika duvana mora da se proveri. Pre ovih poslednjih dešavanja predlagao sam da se raskine ugovor o privatizaciji zbog brojnih problema koji tamo postoje. Narednih dana sazvaću sednicu Saveta za privatizaciju i ovo pitanje ponovo staviti na dnevni red. Moguće je da dođe do raskida ugovora.

Da li ste razrešili nesporazume sa Glavnom službom za reviziju oko pravog iznosa deficita u budžetu RS?

- Pažljivo sam pročitao revizorski izveštaj, ali i primedbe Ministarstva finansija. Čvrsto stojim iza svih primedaba ministarstva. Indikativno je da već tri godine Ministarstvo finansija uputi primedbe koje su obimom značajno veće od samog revizorskog izveštaja, a da Glavna služba revizije odbije najveći deo tih primedaba.

Proteklih dana povela se zanimljiva polemika između gospodina Čeke i pomoćnika ministra finansija Duška Šnjegote oko načina na koji je prikazan deficit.

- Mislim da Čeko ne može da polemiše sa Šnjegotom o tim pitanjima.

Zašto?

- Zato što je Šnjegota najveći autoritet u oblasti računovodstva i revizije u RS.

Ne znam zašto je neko protiv nacrta novog zakona o PIO
Nacrt novog zakona o PIO izazvao je brojne negativne reakcije od strane penzionera, boraca i sindikata. Kako to komentarišete?

- Svima mora da bude u interesu da se usvoji taj zakon. Prošle godine smo svi zajedno usvojili strategiju reforme sistema PIO i ne vidim zbog čega bi sada neko bio protiv zakona koji je proizašao iz te strategije. Moramo biti realni i iskreni jedni prema drugima. Ovaj zakon je u interesu RS. On je u interesu zaposlenih i boraca, ali i sadašnjih i budućih penzionera.