Home Press Press cliping Intervju - šef Civilne zaštite opštine Teslić
Intervju - šef Civilne zaštite opštine Teslić
Izvor: www.teslic.ba   
sreda, 09 novembar 2011 00:00
INTERVJU - Vladimir Janković, šef Civilne zaštite opštine Teslić

"U zaštitu od nepogoda traba ulagati".

Koja je uloga Civilne zaštite u jednoj lokalnoj zajednici i kada, zapravo, njen rad dolazi do izražaja?
JANKOVIĆ: Osnovna uloga i zadatak organizacije Civilne zaštite u Republici Srpskoj, pa i našoj lokalnoj zajednici, je planiranje, organizovanje i djelovanje snaga i sredstava koji su u funkciji izvršavanja zadataka zaštite i spasavanja stanovnika, materijalnih dobara i životne sredine od elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških akcidenata i drugih nesreća u preventivnom, operativnom i postoperativnom smislu.
U skladu s opšteprihvaćenom praksom i najboljim rješenjima u zemljama Evrope i svijeta, nosilac aktivnosti Civilne zaštite je lokalna zajednica, te je tako i Služba civilne zaštite opštine osnovni element svakog vida preventivnog, operativnog i postoperativnog djelovanja u okviru aktivnosti zaštite i spasavanja. Da bismo što korektnije obavljali svoju funkciju sa skromnim finansijskim sredstvima, nastojimo da svake godine uključujemo sve one koji bi svojim sredstvima i stručno pomogli u obavljanju zadataka.
U situacijama kada se usljed elementarnih nepogoda i drugih nesreća pojavi opasnost po život i imovinu građana i stanje izmakne kontroli nadležnim službama i organizacijama, Civilna zaštita se uključuje sa dodatnom opremom i ljudstvom da spriječi ljudske žrtve i umanji posljedice na materijalnim dobrima.

Kako je organizovana Služba civilne zaštate opštine Teslić i koliko je ista tehnički i kadrovski opremljena?
JANKOVIĆ: Služba civilne zaštite je servis Opštinskog štaba Civilne zaštite. Opštinski štab Civilne zaštite čini tim sastavljen od različitih stručnjaka iz oblasti zaštite i spasavanja. Načelnik opštine je komandant ovog tima, a operativac je načelnik štaba, odnosno moja malenkost. U strukturi Civilne zaštite su specijalizovane jedinice Civilne zaštite teslićkih preduzeća sa svojim materijalno-tehničkim sredstvima i ljudstvom. Ugovorima sa preduzećima i ustanovama, kao što su "Komunalac", "Rad", "Graditelj", "Destilacija", "Niskogradnja", Teslić-prevoz, "Elgrad", Dom zdravlja "Sveti Sava", zatim Vatrogasnom jedinicom i još nekima, obezbijedili smo stručno i obučeno ljudstvo i opremu koja se može upotrijebiti u vanrednim situacijama.
Pored specijalizovanih jedinica, svi savjeti mjesnih zajednica su u obavezi da se uključuju u funkciju zaštite i spasavanja stanovništva na svojoj teritoriji djelovanja.
Uzimajući u obzir opremljenost, da li teslićka Civilna zaštita može blagovremeno odgovoriti svom zadatku?
JANKOVIĆ: Opremljenost struktura Civilne zaštite je uslovljena opštedruštvenim stanjem i sigurno je da nije na odgovarajućem nivou. Poslije skoro dvije decenije, u toku prošle godine prvi put je uloženo nešto sredstava za nabavku MTS za zaštitu od poplava, a u toku ove godine izvršeni su radovi na uređenju obaloutvrda na području Velike i Male Usore, kao i potoka Gračanice i Plavuše. Dugogodišnje neulaganje u ovu oblast vuče veoma ozbiljne posljedice kada je u pitanju opremljenost. U ovom trenutku teško se sa sigurnošću može tvrditi da se opremljenost struktura Civilne zaštite može nazvati kvalitetnim.

Kakvu saradnju imate sa republičkom Civilnom zaštitom, odnosno instatucijama i službama susjednih opštana?
JANKOVIĆ: Nezamislivo je normalno funkcionisanje ove službe bez dobre saradnje sa Republičkom upravom Civilne zaštite. Određene poslove organizujemo zajedno, a na ostalima je koordinacija na visokom nivou. Daleko bolja opremljenost republičke Civilne zaštite je nešto na šta se sa sigurnošću oslanjamo. Pored ovoga, izuzetna saradnja je i sa susjednim opštinama, kako iz Republike Srpske, tako i iz Federacije BiH.
Ova godina je praćena izuzetno visokim temperaturama, što je za posljedicu imalo sušu. Mogu li se u narednom periodu očekivati prirodne katastrofe?
JANKOVIĆ: Svjedoci smo katastrofa na raznim dijelovima planete. Velike klimatske promjene neće zaobići ni naše prostore. Poučeni tuđim iskustvima, potrebno je da učinimo dodatni napor da obezbijedimo potrebna sredstva kako bi posljedice na prostoru naše opštine bile što manje.

Ekonomska kriza je ostavila trag u svim porama društva, ali bez obzira na sve, može li se govoriti o razvojnim projektama?
JANKOVIĆ: Zajednica smo s razvijenom drvoprerađivačkom industrijom, a dobar dio naših resursa je nedokučiv, odnosno opterećen je postojanjem minskih polja. Ekonomski i razvojni projekti su prvi put kandidovani u toku prošle godine. Pored šumskih resursa, određeni prostori na kojima su rudno bogatstvo i industrijski kamenolomi nedostupni su privredi. U saradnji s Agencijom za deminiranje BiH urađen je značajan posao. Jasno je da to nije dovoljno te smo zbog toga kandidovali 18 novih projekata razvojnog i ekonomskog karaktera. Uvjeren sam da će u narednoj godini dio tih projekata biti realizovan.
Teslićka opština znatno opterećena ovim problemom, dokle se stiglo s uklanjanjem minsko-eksplozivnih sredstava?
JANKOVIĆ: Na 53 kilometra dugom ratištu, pretežno rubnih dijelova naše opštine, identifikovano je 811 minskih polja sa 11.885 postavljenih minsko-eksplozivnih sredstava, Struktura utvrđenih minskih polja prema zapisnicima je 10.379 postavljenih protivpješadijskih mina i 1.059 protivtenkovskih mina. U periodu od 14 godina deminirano je nešto više od 826.000 kvadratnih metara, što u procentima iznosi 12% ugroženog prostora. Sve informacije o površinama, lokacijama i kvadraturi koje su deminirane, transparentne su i mogu se naći na opštinskom sajtu.
Projekti deminiranja finansiraju se većim dijelom iz međunarodnih sredstava, a dio ovih zadataka finansiran je sredstvima Savjeta ministara BiH i iz budžeta entitetskih vlada.
U cilju nastavka ovih aktivnosti pripremili smo i kandidovali 82 projekta deminiranja. Ukupna površina koju bi trebalo tretirati minskim operacijama iznosi 5,6 miliona kvadratnih metara.

U kontekstu prethodnog pitanja, koja područja su najugroženija i kada se može očekivati da ćemo imati kompletno bezbjedan prostor?
JANKOVIĆ: U prioritetima za deminiranje su prostori na području Vitkovaca, Jasenice (Stankovići), Kamenice, Podjezera, G. Vrućice i Jezera.
U svim ugroženim zajednicama sprovedeni su programi upozoravanja na opasnost od minskih sredstava i zaostalog ratnog materijala. Postavili smo panele ili male bilborde sa označenim minskim poljima i površinama koje smatramo rizičnim.
Što se tiče završetka poslova deminiranja i bezbjednosti čitave teritorije, sa sigurnošću se može reći da to neće biti u narednih desetak godina. Dinamika radova na tom planu prvenstveno zavisi od priliva međunarodnih sredstava. Kako za sada stvari stoje, uočljivo je da je došlo do smanjenja tih sredstava.

Da li je još aktuelna akcija "Žetva"?
JANKOVIĆ: Nakon rata, u saradnji s policijom i snagama SFOR-a, prikupljali smo zaostali ratni materijal. To je trajalo više od deceniju i tom prilikom predate su znatne količine naoružanja i municije. U zadnje dvije godine takvih akcija više nema, ali građani imaju otvorene telefone ove službe i policije u svako doba da prijave neeksplodirana ubojna sredstva. Mobilni tim Republičke uprave Civilne zaštite će doći i stručno ukloniti takva sredstva.

Mada ste već napomenuli neke od aktivnosti, ali šta biste kao posebno izdvojili od planova za naredni period?
JANKOVIĆ: U toku ove godine preventivno smo djelovali na saniranju obaloutvrda i korita rijeka Velike i Male Usore. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nećemo moći u potpunosti završiti taj posao ove godine. Nastavak radova na dugoročnijoj zaštiti naših naselja od poplava je ono što ćemo forsirati u narednoj godini.
Prioritet u radu svakako će biti poboljšanje stanja zaštite od požara u stambenim zgradama i to poboljšanjem hidrantske infrastrukture i nabavkom određenog broja protivpožarnih aparata.
Sigurno je da će biti još zadataka koji će biti definisani odlukom Opštinskog štaba i Planom i programom rada koji se donosi krajem godine.

Pored aktivnog rada u službi Civilne zaštite, Vi ste duži niz godina aktivni i u ekološkim projektima. Šta možete reći na ovu temu?
JANKOVIĆ: Živimo u vremenu u kojem će ekologija i ekološki problemi imati sve veći značaj. Svakodnevno se susrećemo sa mnoštvom pitanja i problema čije centralno mjesto zauzima kvalitet životne sredine. Kroz ekološke projekte, pored podizanja svijesti građana, podstiče se i ambijentalno uređenje naselja. Niz je projekata koji su u proteklim godinama realizovani eko-sredstvima, a među uspješnijima svakako treba pomenuti uređenje Eko-oaze u Ukrinici, urđenje rastuške pećine, poboljšanje komunalnog mobilijara u gradu (kontejneri i kante za otpad u gradu), raciklažna dvorišta u dvije osnovne škole, ozelenjavanje dijelova grada.
Sredstva za ove projekte iznosila su oko 150.000 KM i obezbijeđena su uglavnom od međunarodnih organizacija. Pored rješavanja ekoloških problema značajno je istaći da je novac ostao u našoj zajednici i da se kroz realizaciju projekata angažovala domaća radna snaga.
U našoj lokalnoj zajednici postoji dovoljan broj nevladinih organizacija koje su registrovane u oblasti ekologije. To je sigurno nešto što je dobro, ali te organizacije treba da budu aktivnije i da nude ideje u vidu projekata. Kad to kažem, treba reći da su na prostoru BiH još prisutne međunarodne organizacije koje finansiraju ekološke projekte.