IZBORI - Davidović: Banjalučani imaju razloga za optimizam

Home

Press

Press cliping

Izvor: Nezavisne novine

četvrtak, 02 oktobar 2008 00:00

Dragoljub Davidović, aktuelni gradonačelnik Banjaluke i kandidat SNSD-a, izjavio je da Banjaluka svakim danom mora da ide naprijed i da tu neće biti zastoja.

"Ovo je evropski grad, ne samo po izgrađenosti i čistoći nego po shvatanju ljudi, jer oni se osjećaju kao Evropljani. Bez obzira na sve probleme, Banjalučani imaju razloga za optimizam. Na ovim prostorima Banjaluka je jedini ozbiljan grad koji se nameće kao nezaobilazan faktor'', kaže Davidović.

NN: Vi ste prvi gradonačelnik grada od kako je SNSD preuzeo vlast u Banjaluci 2000. godine poslije Drugog svjetskog rata, pošto je zamijenjen nekadašnji kolektivni organ, izvršni odbor, sa gradonačelnikom kao nosiocem izvršne vlasti. Šta je specifično za ovaj način vršenja vlasti?

DAVIDOVIĆ: Specifično za ovaj način vršenja vlasti je odgovornost jedne osobe, ali zato, s druge strane, imate sigurno i veću efikasnost. Dakle, mogućnost djelovanja je mnogo brža i efikasnija. Danas jedna gradska administracija opslužuje sve stanovnike Banjaluke, a procjena je da ih ima od 280.000 do 300.000. Ima onih koji zagovaraju podjelu na više opština, ali moram da kažem da je to vrlo krupno političko i ekonomsko pitanje, jer imati četiri administracije umjesto jedne je mnogo skuplje. Dakle, grad je vrlo složen organizam, mora svih 24 sata funkcionisati i tu nema odlaganja, nema improvizacija, nema laganja, jer sve je vidljivo.

NN: Bili ste gradonačelnik u dva mandata. Šta su bili prioriteti u posljednjih osam godina lokalne vlasti?

DAVIDOVIĆ: Naša dva najvažnija prioriteta bili su povećanje budžeta i zapošljavanje. Bez budžetskih sredstava svi naši planovi bi bili samo iluzija. Danas možemo da kažemo da imamo budžet povećan sa 20 na 163 miliona maraka. Kapitalna ulaganja porasla su sa sedam na 65 miliona, dakle veća za devet puta. Drugi naš prioritet jeste zapošljavanje. Podatak da danas u Banjaluci ima 62.000 zaposlenih, a da ih je 1991. godine bilo 60.000 i nešto, sve govori o tome. Nažalost, u procesu privatizacije i svega što se dešavalo sa našim velikm preduzećima, došlo je do promjene strukture zaposlenih, posebno kada je riječ o privredi, ali smo mi to uspjeli nadomjestiti u nekim drugim granama i oblastima, prije svega, stimulišući određene oblasti i mogućnost otvaranja malih i srednjih preduzeća. Danas imamo 3.480 privatnih preduzeća i 6.740 samostalnih radnji. Broj privrednih subjekata je porastao za 2,5 puta. Želim da istaknem i da je u ovih osam godina došlo do porasta nataliteta, da je mortalitet u padu, da je broj stanovnika u porastu, da je prirodni priraštaj stanovništva porastao sa 1,5 na 2,2 promila, da je prosječna mjesečna neto zarada porasla sa 277,00 na 765,00 KM.

NN: Stalno se priča o razvoju. Gdje je po Vašem mišljenju taj razvoj najveći?

DAVIDOVIĆ: Generalno, naše opredjeljenje jeste razvoj Banjaluke u svim oblastima, tu mislim, prije svega, na infrastrukturu i na društvene djelatnosti. Kada je u pitanju infrastruktura uloženo je, u sve mjesne zajednice u gradu, 179 miliona maraka i 44 milona za kapitalne objekte od interesa za cijeli grad, kao što su mostovi, ključne saobraćajnice i drugo. Ulaganje je bilo približno ravnomjerno i na seosko i na gradsko područje, s tim što smo malo više izdvajali za one mjesne zajednice na seoskom području, koje do 2000. godine nisu imale niti metra asfalta. Ujedno smo stabilizovali sisteme vodosnabdijevanja, grijanja grada, snabdijevanje električnom energijom, ulagali smo u izgradnju novih i rekonstrukcija postojećih saobraćajnica, parkirališta i javnih garaža, javne rasvjeta, kolektora za prikupljanje otpadnih voda, a krenuli smo i sa projektima prečistača, zatim smo uredili javni gradski saobraćaj i taksi prevoz, uveli jedinstvenu mjesečnu kartu, što malo gradova ima. U Banjaluci nije izgrađen nijedan most za 40 godina, a mi smo izgradili most u Trapistima i sada gradimo most kod "Incela". Naravno urađeno je još mnogo projekata od kojih korist imaju svi građani našeg grada.

NN: Ipak se ovih dana često spominje ulaganje u selo.

DAVIDOVIĆ: Reći ću da smo izgradili za ovih osam godina skoro 600 km putne mreže na selu, a da smo imali čitavu Manjaču, na kojoj nije bilo nijednog metra asfalta. Za gradske saobraćajnice uložili smo 70, a za seoske 69 miliona KM. Izgradili smo preko 20 lokalnih sistema za vodosnabdijevanje, javnu rasvjetu danas gotovo da ima svako selo, takođe i javni prevoz. Od naredne godine ćemo se više posvetiti prevozu đaka u škole. Zatim, tu su i direktni podsticaji iz budžeta u ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, u ono od čega ljudi na selu žive, i to preko naše institucije koja se zove Centar za razvoj i unapređenje sela. Dakle, sve su to tačni podaci koji govore koliko je uloženo u selo. Lako je danas govoriti šta to fali seoskom području. Mi to znamo najbolje. Ali gdje su ti isti bili prije osam godina kada ste do Piskavice trebali dva sata. Kada vode nije bilo u većini sela. A ulična rasvjeta je bila misaona imenica.

NN: U kojem pravcu su razvijane društvene djelatnosti?

DAVIDOVIĆ: Kada su u pitanju društvene djelatnosti, sigurno je da smo davali veliku podršku sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Izdvajamo značajna sredstva za subvencije u vrtićima. Modernizovali i opremili smo devastirane vrtiće. Izgradili smo vrtić za djecu s posebnim potrebama u koji danas dolaze djeca iz susjednih opština. Ulagali smo u modernizaciju, sanaciju i opremanje školskih objekata, stipendiranje đaka i studenata. Stipendiramo 1.700 đaka i studenata, od čega je oko 1.000 djece poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, djece iz imovinski loših porodica, a naravno ostali su oni koji imaju natprosječne rezultate. Sve opštine u RS, kada saberete, ne stipendiraju toliko đaka i studenata. Razvijali smo primarnu zdravstvenu zaštitu i izgradili 35 novih ambulanti porodične medicine, adaptirali prostor za Hitnu pomoć, ulagali u opremu. Osnovali smo dnevne centre za stare osobe, za lica mentalno dovoljno nerazvijena, za maloljetne prestupnike itd. U oblasti kulture smo izdvajali sredstva za podršku programa i institucija kulture, ali i obnovu objekata i opreme. Kada je sport u pitanju, finansiramo direktno sportske organizacije, ali i sportske manifestacije i izgradnju sportskih objekata. Ove godine smo izdvojili 25 miliona maraka, od čega četiri direktno sportskim organizacijama, a ostalo za sportske manifestacije i objekte. Samo ove godine, u gradu će biti održane četiri velike, evropskog i svjetskog ranga, sportske manifestacije. To je ujedno moj odgovor onima što kažu da je Banjaluka sportska provincija. Politika grada jeste da se svake godine izgradi barem jedan veliki sportski objekat, ali i da budu građeni mali sportski centri po naseljima, kao što smo uradili u naselju Kočićev vijenac, kao što sada treba da počnu radovi u naselju Starčevica. Modernizovali smo mnoga školska igrališta i osvijetlili ih. Izgradili smo sportsku dvoranu na Petrićevcu, sada ćemo graditi na Laušu istu takvu. U toku je izgradnja olimpijskog bazena. U okviru "Akva parka" biće izgrađen zatvoreni bazen i klizalište. Planiran je i novi gradski stadion kao i još mnogo sportskih sadržaja u gradu.

NN: Usvojena je Strategija razvoja grada. Da li ste zadovoljni njenom realizacijom i da li će ona biti u potpunosti realizovana?

DAVIDOVIĆ: To je dokument koji smo izradili zajedno sa našim sugrađanima, koji su tokom javnih rasprava kazali koji su to, po njihovom mišljenju, prioriteti i pravci razvoja Banjaluke. Kao takav, sam dokument sadrži 195 projekata čija je ukupna vrijednost oko dvije milijarde maraka. Već prilikom izrade budžeta za 2009. godinu planiraćemo sredstva za realizaciju nekih od tih projekata. Strategija je u svakom slučaju prioritet na kojem bi trebalo da se zasnivaju planovi budućeg razvoja grada, a u čiju realizaciju bi se trebalo da uključe sve institucije i organi, na čelu sa Vladom Republike Srpske.

NN: Ove godine grad se odlučio da sredstva za finansiranje velikih projekata obezbijedi ne samo preko kredita već i emisijom municipalnih obveznica. Koja je prednost ovog načina finansiranja za same građane i da li grad razmišlja o još nekim projektima koji bi bili finansirani na ovaj način?

DAVIDOVIĆ: Skupština grada je donijela odluku o emisiji obveznica u iznosu od sedam miliona KM namijenjenih za izgradnju mosta preko rijeke Vrbas, u naselju Ada. Ovakav način finansiranja projekata veoma je zastupljen na tržištu kapitala u razvijenim evropskim zemljama, a na našim prostorima je potpuno nov model. Time je Banjaluka svrstana među rijetke lokalne zajednice u regionu koje će na ovakav način realizovati niz značajnih projekata, a da pri tome budžet neće biti opterećen.

NN: Šta može Banjaluka i njeni građani da očekuju u narednom periodu?

DAVIDOVIĆ: Nema zastoja, Banjaluka mora svakim danom da ide naprijed. To je generalni cilj. Ovo je evropski grad, ne samo po izgrađenosti i čistoći nego po shvatanju ljudi, jer oni se osjećaju Evropljanima. Bez obzira na sve probleme, Banjalučani imaju razloga za optimizam. Na ovim prostorima Banjaluka je jedini ozbiljan grad koji se nameće kao nezaobilazan faktor.