Home Press Press cliping Damama čast, gospodi vlast
Damama čast, gospodi vlast
Izvor: Novosti   
nedelja, 26 oktobar 2008 00:00
Mada evropska dermokratska praksa nalaže učešće žena u lokalnim vlastima sa oko 40 odsto, protekli lokalni izbori u BiH pokazali su da smo, bar kada je reč o ženama u politici, daleko od evropskih standarda. Očekivanja da će se procenat načelnica i skupštinskih odbornica povećati posle prvih rezultata Centralne izborne komisije BiH, brzo su „pala u vodu“.

Predsednica Udruženja „Lara“ iz Bijeljine Radmila Žigić, kaže da je na ovim lokalnim izborima, poredeći rezultate sa prethodnim, procenat njihovog učešća u opštinskim vlastima pao sa 17 na 15 odsto.
- Taj podatak je zabrinjavajući i zaslužuje ozbiljne analize kandidovanja, kampanja i našeg izbornog sistema - smatra Žigićeva. - Posebno su poražavajući podaci izbora žena za gradsku skupštinu u Banjaluci, jer ih je bilo 11, odnosno 35 odsto. Sada će ih biti - sedam.

Posledice „muške“ predizborne kampanje u kojima jedan broj žena nisu ozbiljno shvatile svoju kandidaturu sada su i te kako vidljive. Prema njenim rečima, po šest ili sedam odbornica biće i u Bijeljini i Bratuncu, a gledano ukupno, u tek nekoliko opština procenat učešća žena će preći 20 odsto.

Prema njenim rečima, na prethodnim lokalnim izborima žene su tradicionalno dobro „prolazile“ u Banjaluci i Bijeljini, kao i u gradskim sredinama uopšte. Izuzetak od tog pravila je Bratunac, mala opština sa ruralnim područjem, ali u kojoj vrlo aktivno deluje Forum žena, koji ih ohrabruje da se bave politikom.
- Potrebno je posebno analizirati „patuljaste“ opštine koje su nastale posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma, poput Pelagićeva ili Donjeg Žabara. Tamo već tradicionalno budu tek jedna ili dve odbornice u skupštinama, jer se žene u politici ne tretiraju ozbiljno - upozorava Žigićeva. - Što više stranaka participira u vlasti, to je broj žena manji, a tačan obim učešća žena u lokalnim parlamentima znaće se tek nakon konačnog formiranja opštinskih vlasti.

Ona napominje kako u politici ima mnogo žena koje se ozbiljno bave politikom, kao što je Mileva Komlenović, koja će biti na čelu opštine Kalinovik, ili Drena Kuridža, koja je po treći put izabrana za načelnicu Oštre Luke.
Među najuspešnijim na ovim izborima je Snježana Rajilić iz SNSD, koja je ubedljivom pobedom osvojila mesto načelnika opštine Novi Grad. Ona je osvojila 10.231 glas, što je peti po redu izborni uspeh, a ispred nje, kako kaže, „sve redom su muškarci“.
- Kampanja je bila niskobudžetna, ali mislim da su glasači prepoznali moju ozbiljnost i želju da Novi Grad obnovim i da povećam zaposlenost. Nastojala sam da se zajedno sa volonterima susretnem direktno sa građanima i predstavim im moj program - kaže Rajilićeva.

Lana Jajčević, iz Udruženih žena, kaže kako je uspeh žena na ovogodišnjim izborima zadovoljavajući, a da će se posle saopštavanja rezultata CIK-a moći tačno reći koliko je i kampanja mreža nevladinih organizacija u BiH „Ženu za promenu“ bio uspešan.
Izmenom Zakona o nevladinim organizacijama BiH udruženja žena nisu imala pravo da podrže konkretne kandidatkinje, pa im je snaga kampanje u kojoj apeluju za izbor žena u vlasti znatno oslabljena.

„MAČO“ HERCEGOVCI

Žena neće biti ni u Gacku i Bileći, iako svaka od tih istočnohercegovačkih opština ima po 21 odborničko mesto, iako je na stranačkim listama bilo više od trećine pripadnica nežnijeg pola. Time se još jednom pokazalo da se hercegovački krajevi, bar pomenuti, drže tradicionalne diskriminacije. U starom, još aktuelnom sazivu nevesinjske SO, nalaze se dve žene.

ODBORNICE U BANJALUCI

OD 31 odborničkog mesta u Skupštini grada Banjaluka sedam su osvojile žene. Buduće odbornice su: Gordana Lihović, Tajana Majstorović, Nataša Udovičić-Marić, Gordana Ković i Ivanka Klincov iz SNSD. Pridružiće im se i Mirjana Čađo-Đekić, iz Demokratskog narodnog saveza, i Sava Marčeta, iz Narodne demokratske stranke.

ZAKON

PREMA Izbornom zakonu BiH, da bi neka partija učestvovala na izborima i da bi joj se verifikovala lista kandidata, ne mora da ima trećinu manje zastupljenog pola. U većnini slučajeva „manje zastupljeni pol“ su žene.
 
Baner