Home Press Press cliping Šest godina od ubistva Zorana Đinđića
Šest godina od ubistva Zorana Đinđića
Izvor: RTS   
četvrtak, 12 mart 2009 18:15
Zoran Đinđić je Srbiju, u vreme svog mandata, doveo u centar pažnje evropske, pa i svetske javnosti, i činilo se da će ona, sa njim na čelu, postati neka vrsta tranzicionog čuda. Đinđić je, nakon što je krajem 2000. godine izabran za prvog demokratskog premijera Srbije, pokrenuo proces ubrzane demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih promena.

Premijer Srbije i lidera Demokratske stranke Zoran Đinđić ubijen je na današnji dan pre šest godina ispred sedišta Vlade Srbije. Đinđić je bio prvi premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast DOS-a.

Đinđić je doživljavan kao glavni pokretač reformskih procesa u postpetooktobarskoj Srbiji i personifikacija modernog srpskog političara.

Proces sprovođenja radikalnih reformi, koji je Srbiju trebalo da preobrazi nakon decenije ekonomskog i društvenog nazadovanja, podrzumevao je i posezanje za nepopularnim potezima, što je postala poslovična odlika Đinđićevog političkog manira i prakse.

Sam sebe je, možda, najvernije opisao kada je, jednom prilikom, govorio o tome kakav mora da bude političar u Srbiji:

"Čovek, da bi se bavio politikom, mora da ima jak i čvrst karakter, autoritet, da ume da preseče, da se zameri, kaže 'ne' i da ga mrze, jer je to priroda politike".

I danas ga deo srpskog društva slavi kao najzaslužnijeg za okončanje ere tranzicije Srbije od jednopartizma ka konsolidovanoj demokratiji, dok ga tvrdi nacionalisti i dalje osuđuju zbog zaokreta od politike konfrontacije ka politici saradnje sa Zapadom.

Srbiju je u vreme svog mandata doveo u centar pažnje evropske, pa i svetske javnosti, i činilo se da će ona, sa njim na čelu, postati neka vrsta tranzicionog čuda. Đinđić je, nakon što je krajem 2000. godine izabran za prvog demokratskog premijera Srbije, pokrenuo proces ubrzane demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih promena.

Đinđićeva vlada oborila je godišnju inflaciju sa 41 na 15 odsto, uvođenjem čvrste monetarne politike dinar je ponovo stekao vrednost, a na kraju 2001. godine zabeležen je privredni rast od 5,5 odsto, a naredne od još četiri odsto.

Prema oceni zapadnih diplomata, Đinđić je značajno doprineo izgradnji dobrih odnosa sa zapadnim zemljama nakon perioda višegodišnje izolacije Srbije.

Đinđićeva vlada otpočela je saradnju sa Haškim tribunalom i za vreme njenog mandata uhapšeno je nekoliko haških optuženika, među kojima je i bivši predsednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Pokretač  demokratskih promena

Rođen 1952. godine, Đinđić se još kao student Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je završio 1974. godine, sukobio sa komunističkom ideologijom i bio jedan od prvih, mlađih disidenata u tadašnjoj Jugoslaviji. Doktorirao je 1979. na Univerzitetu u Konstanci.

Sa još 12 intelektualaca je 1989. godine inicirao obnavljanje Demokratske stranke, čime je i aktivno počeo da se bavi politikom, usmerenom u to doba pre svega protiv vlasti Slobodana Miloševića.

Januara 1994. godine izabran je za predsednika DS, a bio je poslanik te stranke u sva tri višestranačka saziva Skupštine Srbije i u Veću republika Skupštine SRJ.

Predvodio je nekoliko opozicionih saveza u borbi protiv Miloševićevog režima, a ispred koalicije "Zajedno" je 21. januara 1997. godine izabran i za gradonačelnika Beograda.

Đinđić je bio jedna od ključnih figura demokratskih promena 2000. godine, kao šef centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje Demokratske opozicije Srbije za savezne izbore 24. septembra 2000, koji su označili kraj Miloševićeve vladavine.

Američki nedeljnik "Tajm" je u septembru 1999. godine uvrstio Đinđića među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma.

Đinđić je dobitnik ugledne nemačke nagrade "Bambi" za 2000. godinu u oblasti politike, a 2002. godine u Pragu je primio nagradu Fondacije "Polak" za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.

Bio je plodan autor, na polju filozofije, ali i političke publicistike.
Prevodio je Diltaja, Kropotkina, Huserla...  Najzapaženija njegova dela su: "Subjektivnost i nasilje", "Jesen dijalektike", "Jugoslavija kao nedovršena
država", "Srbija ni na istoku ni na zapadu".

Zoran Đinđić je iza sebe ostavio suprugu Ružicu, kćerku Jovanu i sina Luku.

Obeležavanje godišnjice

Demokratska stranka je položila vence na grob u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, a u 12.25 sati, u vreme kada je ubijen Đinđić, u Istorijskom arhivu Srbije otvorena je izložba "Idejom i životom".

Reč je o Đinđićevoj zaostavštini koja sadrži lične predmete, beleške i biblioteku, koje će nakon izložbe njegova supruga Ružica predati Arhivu Srbije, Istorijskom muzeju Srbije i Narodnoj biblioteci Srbije.

Student Pravnog fakulteta u Beogradu Branislav Stojanović iz Paraćina pobednik je ovogodišenjeg oratorskog takmičenja "Besede u Zoranovu čast", koje je održano u sklopu obeležavanja šestogodišnjice ubistva premijera Zorana Đinđića.

Predsednik žirija glumac Svetozar Cvetković je, obrazlažući odluku, istakao da su nagrađani veštinom besedne tehnike i orginalnošću "plasirali maksimalni stepen uveravanja za izložene ideje".

Cvetković je naglasio da mladi imaju zadatak da nastave dalje, a da je "na nama da im ostavimo uređenu državu, bolju od one koju smo dobili".

Premijer Mirko Cvetković, koji je, u svojstvu člana žirija, uručio nagrade u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, rekao je da je veliko zadovoljstvo gledati nove mlade generacije koje dolaze.

Tema ovogodišnjih "Beseda u Zoranovu čast" bila je "Kada ste u veoma teškoj situaciji, onda samo jaka ideja može da vas održi u životu".

Opštinski i gradski odbori DS širom Srbije prigodnim aktivnostima takođe su beležili šestu godišnjicu smrti Zorana Đinđića.